trblackwhiteb.JPG (718 bytes)
 
   Padobrani - Kako je počelo...
 

 

ISTORIJA PADOBRANA

     Prvi nacrt padobrana na naučnim principima dao je Leonardo da Vinči u svom delu "Atlanski kodeks" . Leonardo je izračunao da površina takve naprave treba da bude oko 50 m2 , što i jeste minimalna površina današnjih padobrana sa okruglom kupolom.


Padobran Fausta Vrančića

     Sledeći koji se bavio -konstrukcijom- padobrana bio je Fausto Vrančić, koji je živeo u drugoj polovini 16. veka. On je u svojoj knjizi "Tehnički zbornik" dao sliku padobrana pod nazivom “Homo volans” . Ne postoje podaci da je ikada neko napravio ili skočio sa ovim padobranom.



     Teško je utvrditi ko je napravio prvi stvarno
upotrebljiv padobran i kada ga je prvi put upotrebio.

     Prema nekima to je prvi uradio Laven iz Savoje 1628. godine prilikom bekstva iz zatvora u jednoj velikoj kuli. Padobran je napravio od kišobrana, posteljine i kanapa. Sa tom napravom je jedne noći skočio u reku ispod kule. Skok je preživeo ali su ga stražari uhvatili. Međutim ova -naprava- teško da se može nazvati padobranom.

Padobranska kula na starom Sajmuštu. Sagrađena tridesetih godina. Sa visinom od 74 metra bila je najviša na svetu. Služila je  za obuku padobranaca. Preživela je 2. SR a onda misteriozno nestala.
        Po drugima slava pripada fizičaru Sebastijanu Lenormandu koji je 1783. godine uspešno skočio sa tornja visine 20 m sopstvenim padobranom krute konstrukcije. Izumitelji balona braća Mongolfije su 1784. godine konstruisala svoj padobran i iste godine ga uspešno testirali skočivši sa kule visoke 35 m.

          Ako uzmemo da padobranstvo u pravom smislu reči podrazumeva iskakanje iz neke vrste letelice onda slava za prvi izvedeni skok pripada Žan Pjer Blanšaru. Na njegovom 16. letu balonom došlo je do incidenta i on je iskočio iz balona i spasao se padobranom.

       Prvi čovek koji je svojevoljno iskočio iz balona je Andre Garnerin. On je 22. oktobra 1797. godine izveo skok iz balona sa visine od 700 m. Njegovoj supruzi pripada slava prve žene padobranca.


Padobranci na krilima bombardera Vikers Vimi 1929. godina engleska


     Danas se padobranstvo uglavnom vezuje za iskakanje iz aviona. Prvi upotrebljiv avionski padobran (tada samo u ulozi sredstva za spašavanje) konstruisao je rus Koteljnikov 1910. godine. Bila je to kupola sa 24 klina površine 54m2 okruglog oblika sa centralnim otvorom na vrhu prečnika 130 mm. U osnovi konstrukcija neupraljivih okruglih kupola se do danas nije promenila. Koteljnikov je svoj padobran isprobao 1911. godine.


 

    U isto vreme u Americi Lesli Irvin konstruiše svoj
padobran sličan Koteljnikovom s tim što on padobran
smešta u ranac na leđa, padobran se otvara ručicom
koju povlači padobranac, a na vrh kupole smesta
malo pilot padobranče radi lakšeg otvaranja.


Pilotski padobran za spašavanje iz perioda prvog SR.


    Prvi skok padobranom na tlu Jugoslavije izveden je 1925. godine u Beogradu. Izveo ga je francuski Probni padobranac Bernaže prilikom demonstracije padobrana francuske firme Ors. Skok je izveden na beogradskom hipodrumu.Prvi jugosloven koji je skočio u Jugoslaviji je potporučnik Dragutin Dolanski. On je 2. septembra 1926. godine skočio u Novom Sadu. Skok je izveden iz aviona tipa Anrio sa visine od 650 m padobranom Blanšar.

 

fotografija sa otvaranja fabrike

     Trideseti godina Komanda Vazduhoplovstva razmatra mogućnost proizvodnje padobrana u zemlji. Izbor padana fabriku Kneb i Ditrih iz Inđije koja se specijalizovala za proizvodnju letačke opreme. Sa fabrikom Irvin iz SAD sklopljen je ugovor o otkupu licence. 1934. godine fabrika počinje sa radom a svečanom otvaranju prisustvuje i Lesli Irvin lično. U to vreme to je bio najmoderniji padobran u svetu. Padobran je proizvođen u tri verzije i to sedeći za pilote, krilni za izviđače i leđni za desantnu i sportsku upotrebu. Do početka Drugog Svetskog rata proizvedeno je oko 2500 komada ovih padobrana.

ZA JAK   
Darko Vasić 

 
 

 

 

 
   
NASLOVNA NASLOVNA
Jugoslovenski aeroklub "Naša Krila"
TOP TOP