|
ISTORIJA PADOBRANA
Prvi nacrt
padobrana na naučnim principima dao je Leonardo da Vinči u svom delu
"Atlanski kodeks" . Leonardo je izračunao da površina takve
naprave treba da bude oko 50 m2 , što i jeste minimalna površina današnjih
padobrana sa okruglom kupolom.
 |
|
Padobran Fausta Vrančića
|
Sledeći koji se bavio -konstrukcijom- padobrana
bio je Fausto Vrančić, koji je živeo u drugoj polovini 16. veka. On
je u svojoj knjizi "Tehnički zbornik" dao sliku padobrana
pod nazivom “Homo volans” . Ne postoje podaci da je ikada neko napravio
ili skočio sa ovim padobranom.
Teško je utvrditi ko je napravio prvi stvarno
upotrebljiv padobran i kada ga je prvi put upotrebio.
Prema
nekima to je prvi uradio Laven iz Savoje 1628. godine prilikom bekstva
iz zatvora u jednoj velikoj kuli. Padobran je napravio od kišobrana,
posteljine i kanapa. Sa tom napravom je jedne noći skočio u reku
ispod kule. Skok je preživeo ali su ga stražari uhvatili. Međutim
ova -naprava- teško da se može nazvati padobranom.
 |
| Padobranska
kula na starom Sajmuštu. Sagrađena tridesetih godina. Sa visinom
od 74 metra bila je najviša na svetu. Služila je za obuku
padobranaca. Preživela je 2. SR a onda misteriozno nestala. |
Po
drugima slava pripada fizičaru Sebastijanu Lenormandu koji je 1783.
godine uspešno skočio sa tornja visine 20 m sopstvenim padobranom
krute konstrukcije. Izumitelji balona braća Mongolfije su 1784. godine
konstruisala svoj padobran i iste godine ga uspešno testirali skočivši
sa kule visoke 35 m.
Ako
uzmemo da padobranstvo u pravom smislu reči podrazumeva iskakanje
iz neke vrste letelice onda slava za prvi izvedeni skok pripada
Žan Pjer Blanšaru. Na njegovom 16. letu balonom došlo je do incidenta
i on je iskočio iz balona i spasao se padobranom.
Prvi
čovek koji je svojevoljno iskočio iz balona je Andre Garnerin. On
je 22. oktobra 1797. godine izveo skok iz balona sa visine od 700
m. Njegovoj supruzi pripada slava prve žene padobranca.
 |
| Padobranci na krilima
bombardera Vikers Vimi 1929. godina engleska |
Danas se padobranstvo uglavnom vezuje za
iskakanje iz aviona. Prvi upotrebljiv avionski padobran (tada samo
u ulozi sredstva za spašavanje) konstruisao je rus Koteljnikov 1910.
godine. Bila je to kupola sa 24 klina površine 54m2 okruglog oblika
sa centralnim otvorom na vrhu prečnika 130 mm. U osnovi konstrukcija
neupraljivih okruglih kupola se do danas nije promenila. Koteljnikov
je svoj padobran isprobao 1911. godine.
U isto vreme u Americi Lesli Irvin konstruiše svoj
padobran sličan Koteljnikovom s tim što on padobran
smešta u ranac na leđa, padobran se otvara ručicom
koju povlači padobranac, a na vrh kupole smesta
malo pilot padobranče radi lakšeg otvaranja.
 |
| Pilotski padobran za spašavanje
iz perioda prvog SR. |
Prvi skok padobranom na tlu Jugoslavije izveden
je 1925. godine u Beogradu. Izveo ga je francuski Probni padobranac
Bernaže prilikom demonstracije padobrana francuske firme Ors. Skok
je izveden na beogradskom hipodrumu.Prvi jugosloven koji je skočio
u Jugoslaviji je potporučnik Dragutin Dolanski. On je 2. septembra
1926. godine skočio u Novom Sadu. Skok je izveden iz aviona tipa
Anrio sa visine od 650 m padobranom Blanšar.
 |
fotografija sa otvaranja fabrike
|
Trideseti
godina Komanda Vazduhoplovstva razmatra mogućnost proizvodnje padobrana
u zemlji. Izbor padana fabriku Kneb i Ditrih iz Inđije koja se specijalizovala
za proizvodnju letačke opreme. Sa fabrikom Irvin iz SAD sklopljen
je ugovor o otkupu licence. 1934. godine fabrika počinje sa radom
a svečanom otvaranju prisustvuje i Lesli Irvin lično. U to vreme
to je bio najmoderniji padobran u svetu. Padobran je proizvođen
u tri verzije i to sedeći za pilote, krilni za izviđače i leđni
za desantnu i sportsku upotrebu. Do početka Drugog Svetskog rata
proizvedeno je oko 2500 komada ovih padobrana.
ZA
JAK
Darko Vasić
|