Sećanje na
Borivoja Milićevića
Na
početku godine tužna vest - pre nekoliko dana, 13. januara 2003.
je na putu u Nišu iznenada preminuo BORIVOJE MILIĆEVIĆ, dugogodišnji
generalni sekretar Saveza astronautičkih i raketnih organizacija
Jugoslavije i aktivista Vazduhoplovnog saveza Jugoslavije.
Borivoje
Milićević je rodjen 1940 godine.Osnovnu i srednju školu je završio
u Paraćinu, a studirao je mašinstvo na Mašinskom fakultetu u Beogradu.
U tom periodu kao vazduhoplovni modelar i selenit uključio se
u aktivnosti VSJ. 1957 godine bio je jedan od dobitnika prve nagrade
selenitskog takmičenja sarajevskih "Malih novina". Narednih
godina kao aktivista VSJ aktivno učestvuje u omladinskim vazduhoplovnim
letnjim kampovima u Jadranskom vazduhoplovnom centru u Donjoj
Lastvi, Vršcu i sl. Od 1961 godine je jedan od prvih članova Komisije
za vazduhoplovno modelarstvo VSJ.
Kao
student Mašinskog fakulteta u Beogradu osnovao je 1963. Akademski
raketni i astronautčki klub (ARAK), koji je kao predsednik vodio
više od deset godina. U okviru ARAK-a počinje savremeno jugoslovensko
raketno modelarstvo: maja 1963 u okviru "Susreta četvrtkom"
Radio Beograda pred 10.000 mladih lansirana je prva takmičarska
raketa "Vrabac". Oktobra 1963 Bora Milićević pokreće
seriju takmičenja raketnih modelara pod nazivom Otvoreno prvenstvo
raketnih modelara Beograda, koje posle vise godina prerasta u
"Memorijal Ing.Vladimira Matovića". Na ovim takmičenjima
stasale su legende jugoslovneskog raketnog modelarstva braća Madžarac,
D. Kacavenda, N. Cvjetičanin i mnogi drugi. B.Milićević posebno
insistira na podizanju tehničkog kvaliteta raketnih modela i motora,
tako da ARAK u toku niza godina razvija seriju kvalitetnih motora
naročito veceg totalnog impulsa ( 40-80 Ns).
 |
| Sudije 7. Svetskog prvenstva
raketnih modelara u Beogradu 1987 (sa leva na desno) S. Pelagic,
A. Madzarac, D. Madzarac, B. Satara, S. Leninger, A. Stojanovic
i B. Milicević (u žutoj jakni), predstavnik SAROJ-a. |
Misleći
stalno na mlade Bora Milićević u saradnji sa Narodnom tehnikom
Beograda i aeroklubovima organizuje višegodišnju seriju kurseva
za raketne modelare u Beogradu, Zemunu, Surčinu, Barajevu i drugim
okolnim mestima.
U
tom periodu amaterska raketna tehnika doživljava procvat i sa
goriva cink-sumpor prelazi na visoko kvalitetne raketne barute.
Pod njegovim rukovodstvom organizovana je u saradnji sa Radio
Beogradom "Zvezdana olimpijada" na Kalemegdanu 20 juna
1964, kada je ispaljeno nekoliko desetina amaterskih i modelarskih
raketa iz cele Jugoslavije. U periodu 1964-1968 ARAK lansira niz
raketa iz porodica "Strela", "Dvostruka strela",
"Plamena strela" i "Sonda", koje su postizale
visine od 2-20 km, a lansirane su na sportskom aedoromu Lisičji
Jarak i Mostar. Tokom 1968 razvija prvu amatersku raketu sa tečnim
gorivom "Sloven" koja je trebalo da leti do visina od
80 km. Na ovim projektima kalili su se kasnije renomirani jugoslovenski
strucnjaci za raketnu tehniku Prof. Dr. B. Jojic i inzenjeri Dj.
Blagojevic i A. Mihajlov.
Bora
Milićević je veliku pažnju poklanjao i medjunarodnoj saradnji.
Dugo godina je saradjivao sa IAF-Medjunarodnom astronautickom
organizacijom u okviru koje je objavljen veliki broj radova jugoslovenskih
stručnjaka na kongresima koji su održavani širom sveta. Sa prof.
T. Andjelićem i inženjerima V. Genčićem i M. Juginom bio je jedan
od glavnih organizatora Svetskog astronautickog kongresa IAF u
Jugoslaviji (Dubrovnik /Beograd, 1967). Mlade u astronautiku je
uvodio preko evropske organizacije "Youth and Space"
čija je jedna konferencija odrzana u Beogradu. Takodje je organizator
i niza simpozijuma iz ove oblasti. Sa M. Juginom je u više navrata
uspešno organizovao izložbe dostignuća raketne tehnike na Beogradskom
sajmu, gde je uglavnom pokrivao oblast amaterske raketne tehnike.
Posle
1970 godine B. Milicevic angažuje mlade stručnjake na pisanju
i objavljivanju četvorotomnog priručnika za konstruktore modelarskih
i amaterskih raketa, koji je i danas najsveobuhvatniji prirucnik
iz ove oblasti.
U
kasnijem periodu svog života posvećuje se profesionalno radu u
Narodnoj tehnici Beograda i Srbije ne zapostavljajuci rad u SAROJ-u.
B. Milićević je praktično za četiri decenije od 1960 do 2001 dao
neprocenjiv doprinos tehničkom vaspitanju mladih u Beogradu i
Srbiji i njihovom profesionalnom usmeravanju ka tehnici i ovladavanju
savremenim tehnologijama.
Čim
su se pojavili PC racunari aktivira se na njihovoj primeni u već
pomenutim oblastima.
Nedavno
B. Milićević vec pomalo oronulog zdravlja odlazi u penziju, ali
i dalje ostaje optimista i entuzijasta prvenstveno posvećen raketnom
modelarstvu i amaterskoj raketnoj tehnici.
Pre
par dana otišao je potpuno nenadano u kosmičke visine ostavljajuci
prazninu u srcima svih onih koji su ga voleli i postovali.
Sahrana
Bore Milićevića je obavljena u mestu Striže kod Paraćina u subotu
18.01.2003.
Novi Sad, 22.01.2003
Srdjan D. Pelagic, dipl.ing.
predsednik VS Srbije |